Miloš Ković — srpski istoričar i univerzitetski profesor.
Miloš Ković je srpski istoričar i univerzitetski profesor., rođen u Šapcu 1969. godine.

Miloš Ković je srpski istoričar i univerzitetski profesor., rođen u Šapcu 1969. godine.
Ukratko
Miloš Ković srpski je istoričar i univerzitetski profesor.
Biografija
Završio je osnovne studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1995, gde je i magistrirao 2003. godine. sa temom Zapadnoevropske političke ideje u "Srpskom književnom glasniku" 1901–1914. Doktorski rad na temu Bendžamin Dizraeli i balkanska politika Velike Britanije odbranio je 2006. na matičnom fakultetu.
Na Univerzitetu u Oksfordu boravio je na stručnom usavršavanju akademske 2004/2005 godine. Učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Londonu, Firenci, Jeni, Sofiji, Beogradu.
Od 2000. predaje opštu istoriju novog veka na Filozofskom fakultetu, gde je prošao sva naučna zvanja.
Učesnik je nekoliko naučno-istraživačkih projekata u organizaciji Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, Filozofskog fakulteta i Balkanološkog instituta SANU.
Oblasti njegovih istraživanja su Međunarodni odnosi (kraj 18. - početak 20. veka) i Istorija političkih ideja (kraj 18 - početak 20. veka).
Tokom marta 2022. profesora Kovića su na putu da održi predavanje u Istočnom Sarajevu sa granice vratili bosanskohercegovački organi na osnovu procene da je „pretnja za bezbednost BiH”.
Nekoliko Kovićevih kolega sa Odeljenja za istoriju su protiv njega podneli osam krivičnih i parničnih tužbi. Tužbe su podigli zbog Kovićevih komentara o njihovom radu i interpretaciji istorije srpskog naroda. Profesor Ković je bio u sudskom procesu sa univerzitetskim profesorima Dubravkom Stojanović, Nikolom Samardžićem, Radošom Ljušićem i Vladom Stankovićem, koji su ga tužili za uvredu časti i ugleda.
Ković je u završnoj reči na suđenju naveo kako smatra da su podnosioci tužbe vršili sistematski progon svih kolega koji ne dele njihove stavove, poglede na svet i vrednosti, pri čemu su proterali nekoliko profesora i docenta, što su pokušali i sa njim. On smatra da je iza tužbe namera da se iz važnih institucija i pozicija uticaja u srpskom društvu naprave kadrovske promene, kao i da se ućutkaju oni koji govore o odgovornosti NATO država u procesu razbijanja Jugoslavije. Proces je trajao četiri godine.
Krivični sud u Beogradu 2023. je odbio optužbu četvoro profesora Filozofskog fakulteta koji su tužili Miloša Kovića.
Dela
Autor
Disraeli and the Eastern Question. Oxford: Oxford University Press. 2011. ISBN 978-0-19-957460-5. XX, 339 str., ilustr. [COBISS.SR-ID 520123543]
Dizraeli i istočno pitanje. Beograd: Clio, 2007. 509 str. ilustr. ISBN 978-86-7102-284-2 [COBISS.SR-ID 144919052]
Jedini put: sile Antante i odbrana Srbije 1915. godine. Beograd, Filip Višnjić, 2016. 262. str.
Uporišta. Beograd: Katena Mundi, 2016. 253 str.
Pravo na istoriju, koautor sa Dragom Mastilović. Beograd: Katena Mundi, 2018. 295 str.
Zaveti, Beograd: Katena Mundi, 2019, 400 str.
Velike sile i Srbi 1496–1833 – Miloš Ković. Beograd: Katena Mundi, 2021. 240 str.
Četiri revolucije: Evropa i svet 1774-1799. Beograd: Filip Višnjić, 2021. 285 str.
Istorija i predanje. Beograd: Katena Mundi, 2023. 256. str.
Priređivač
Srbi 1903-1914: Istorija ideja, Clio, 2015.
Gavrilo Princip – dokumenti i sećanja, 2014.
Odabrani naučni radovi
Ković, Miloš. Političke ideje Jovana Skerlića: pogled iz 2014. godine. Letopis Matice srpske, ISSN 0025-5939, okt. 2014, knj. 494, sv. 4, pp. 465–472. [COBISS.SR-ID 290550279]
Ković, Miloš. Imagining the Serbs : revisionism in the recent historiography of nineteenth-sentury Serbian history. Balcanica, ISSN 0350-7653, 2012, vol. 43, pp. 325–346. [COBISS.SR-ID 522464663]
Ković, Miloš. The Beginning of the 1875 Serbian Uprising in Herzegovina : the British Perspective. Balcanica, ISSN 0350-7653, 2010, knj.\41, pp. 55–71. [COBISS.SR-ID 520562583]
Ković, Miloš. Misija Roberta Lojda-Linѕija u Srbiji 1876. godine. Istorijski časopis, ISSN 0350-0802, 2011, knj. 60, pp. 377–391. [COBISS.SR-ID 521065367]
Ković, Miloš. Britanci i Hadži-Lojina revolucija : konzul Edvard Frimen o pobuni i okupaciji Sarajeva 1878. godine. Mešovita građa, ISSN 0350-5650, 2011, knj. 32, pp. 381–414. [COBISS.SR-ID 521064855]
Ković, Miloš. Prilog za istoriju srpske levice: romantizam i patriotizam Jovana Skerlića. Pravo & društvo, ISSN 1821-4118, 2011, god. 3, br. 3/4, pp. 85–98. [COBISS.SR-ID 189029132]
Ković, Miloš. Saznanje ili namera : savremena svetska istoriografija o Srbima u XIX veku. Sociologija, ISSN 0038-0318, 2011, 53, 4, pp. 401–416. [COBISS.SR-ID 521619351]
Ković, Miloš. Velika Britanija i Bosna i Hercegovina u Istočnoj krizi : (1875-1878). Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine, ISSN 0354-9461, 2009, 6, pp. 159–173. [COBISS.SR-ID 521595543]
Ković, Miloš. Štampa kao izvor saznanja i kao političko sredstvo : stranački listovi Kraljevine Srbije o Raškoj (1903-1907). Mileševski zapisi, ISSN 0354-6926, 1996, br. 2, pp. 257–274. [COBISS.SR-ID 517111701]
Izvori: podaci Wikidata (javno dobro); tekst: članak „Miloš Ković“ sa Vikipedije, autori: saradnici Vikipedije, licenca CC BY-SA 4.0, preuzet uz manje izmene (skraćivanje i podela na pasuse). Tekst se pod istom licencom može dalje deliti.


